Translation glossary: Legal

AFFIRMATIVE ACTION (AA) = AFIRMATIVNA AKCIJA = POZITIVNA DISKRIMINACIJA
Affirmative action refers to policies that take factors including "race, color, religion, sex, or national origin" into consideration in order to benefit an underrepresented group "in areas of employment, education, and business". The concept of affirmative action was introduced in the early 1960s as a way to combat racial discrimination in the hiring process and, in 1967, the concept was expanded to include sex.
The nature of affirmative action policies varies from region to region. Some countries, such as India, use a quota system, whereby a certain percentage of jobs or school vacancies must be set aside for members of a race, caste or other protected group. In some other regions, specific quotas do not exist; instead, members of minorities are given preference in selection processes.

For federal contractors and subcontractors, affirmative action must be taken by covered employers to recruit and advance qualified minorities, women, persons with disabilities, and covered veterans. Affirmative actions include training programs, outreach efforts, and other positive steps. These procedures should be incorporated into the company’s written personnel policies.
http://www.dol.gov/dol/topic/hiring/affirmativeact.htm

“Affirmative action” means positive steps taken to increase the representation of women and minorities in areas of employment, education, and culture from which they have been historically excluded. When those steps involve preferential selection—selection on the basis of race, gender, or ethnicity—affirmative action generates intense controversy.
http://plato.stanford.edu/entries/affirmative-action/

Diskriminacija je stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po zabranjenim osnovama, kao i osobe povezane s njom rodbinskim ili drugim vezama. Zabranjene osnove uključuju: rasu ili etničku pripadnosti ili boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovno stanje, članstvo u sindikatu, obrazovanje, društveni položaj, bračni ili obiteljski status, dob, zdravstveno stanje, invaliditet, genetsko naslijeđe, rodni identitet, izražavanje ili spolnu orijentaciju (članak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, u nastavku ZSD).

Iznimno, razlikovanje osoba po navedenim osnovama dopušteno je ako se tim razlikovanjem otklanja postojeća neravnopravnost ili doprinosi poboljšanju položaja etničkih, vjerskih, jezičnih ili drugih manjina ili drugih skupina građana ili osoba diskriminiranih po osnovama iz članka 1. ZSD-a. Diskriminacijom se ne smatraju pozitivne akcije odnosno posebne mjere postupanja temeljene na odredbama zakona, podzakonskog akta, programa, mjera ili odluka čiji je cilj poboljšanje položaja osoba diskriminiranih po inače zabranjenim osnovama (članak 9. stavak 2. točka 2. ZSD). Pozitivne akcije ili posebne mjere u prošlosti su označavane terminom pozitivna diskriminacija. Termin se više ne koristi zbog neprimjerenosti. Naime, diskriminacija podrazumijeva razlikovanje koje je zakonom zabranjeno i rekli bismo, društveno neprihvatljivo. Stoga, diskriminacija kao neprihvatljiv oblik ponašanja, ne može biti pozitivna.
http://www.iusinfo.hr/DailyContent/Topical.aspx?id=13807

Načelo diskriminacije u aktima Europske unije
Važne odredbe koje se odnose na spolnu diskriminaciju postale su sastavni dio osnivačkih ugovora, Ugovora o Europskoj zajednici i Ugovora o Europskoj uniji zahvaljujući Amsterdamskom ugovoru iz 1999. Nadalje, u Preambuli Ugovora o Europskoj uniji članice Europske unije potvrdile su temeljna socijalna prava, između ostalih i potrebu provođenja mjera za uklanjanje spolne diskriminacije i to na način kako je to učinjeno u Europskoj socijalnoj povelji iz 1961. , Europskoj konvenciji o ljudskim pravima iz 1950. te u Povelji Zajednice o temeljnim socijalnim pravima radnika iz 1989. Preformuliranim čl. 141 Ugovora o EZ-i naglašava se načelo jednakosti plaćanja između muškaraca i žena za rad iste vrijednosti, te su dati novi jasni temelji za donošenje smjernica i drugih mjera u pogledu uklanjanja diskriminacije, kao i širenje mogućnosti za poduzimanje istih . Ugovor, nadalje, zabranjuje diskriminaciju po svim osnovama i sve oblike diskriminacije – na temelju državljanstva , spola, rase ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invalidnosti, životne dobi ili sindikalnog članstva . U poglavlju pod naslovom „Socijalna politika“ Ugovora o EZ koji se odnosi na obrazovanje, profesionalno usavršavanje i rad mladeži predviđa se rad Zajednice na podsticanju i nadopunjavanju aktivnosti i mjera država članica u svezi jednakosti muškaraca i žena u pogledu šansi na tržištu rada i napredovanja na radu.
Povelja o osnovnim pravima u EU iz 2000. godine proklamira jednakost, odnosno nediskriminaciju zabranjujući svaku diskriminaciju zasnovanu na spolu, rasi, boji kože, etničkom ili socijalnom podrijetlu, genetskim osobinama, jeziku, vjeroispovijesti, političkom ili drugom mišljenju, pripadnosti nacionalnoj manjini, vlasništvu, invalidnosti, životnoj dobi i spolnom opredjeljenju. Povelja ističe značaj načela jednakosti između muškaraca i žena u svim područjima, uključujući zapošljavanje, rad i plaću. Istovremeno, Povelja dopušta pozitivnu diskriminaciju, odnosno poduzimanje mjera kojima se daje određena prednost podzastupljenom spolu u određenim oblastima, uključujući područje zapošljavanja i rada.

http://hrcak.srce.hr/index.php?id_clanak_jezik=7805&show=cla...
Kontroverzije oko afirmativne akcije ( Controversies on Affirmative Action )

Afirmativnu akciju pokrenuli su američki predsjednici J. F. Kennedy i L. B. Johnson, da bi igrom povijesne ironije svoju ekspanziju i radikalizaciju doživjela za vrijeme konzervativne administracije R. Nixona. Riječ je izvorno o vladinim programima usmjerenim na poboljšanje socijalnoga položaja crnaca, ponajprije u sferama zapošljavanja i obrazovanja, kao svojevrsne naknade za rasnu diskriminaciju, ali i druge oblike socijalnih nepravdi koje trpe manjinske i deprivilegirane skupine. Njezin je cilj povećanje udjela crnaca, a potom i drugih pripadnika manjina, te žena, u visokom obrazovanju i na raznim vrstama poslova. Zagovarali su je mnogi društveni istraživači i aktivisti. Posebno važnu ulogu u debati oko afirmativne akcije i njezinu praktičnom provođenju imali su sudovi, naime njihove odluke i obrazloženja u slučajevima presedanima. Politički konzervativci napadaju programe afirmativne akcije (osobito preferencijske upisne kvote za manjinske studente), pozivajući se na američka ustavna načela o jednakosti šansi za svakoga pojedinca. Tržišni konzervativci, pak, dokazuju da vladino podupiranje politike rasnih preferencija dovodi u pitanje same osnove kapitalističkog sustava (natjecanja), a da istodobno nije u interesu crnačke radničke klase. Od nje, naime, najviše koristi imaju relativno dobrostojeći slojevi crnačke zajednice, čime se samo produbljuju ekonomske i socijalne razlike unutar nje. U novije vrijeme debata oko afirmativne akcije u SAD-u ne svodi se samo na dvije strane (liberale i konzervativce). Javlja se sve više znanstvenika i drugih sudionika u njoj koji priznaju loše strane, pa i promašaje afirmativne akcije, ali pritom ne prihvaćaju konzervativna gledišta i ciljeve.

legal system of a community of goods

zakonski (imovinski) sustav o bračnoj stečevini / režim bračne stečevine

أنجليزي إلى كرواتي